Europski parlament podržao uredbu kojom se zabranjuje dio jednokratne plastične ambalaže

Europski parlament s 476 glasova za, 129 protiv i 24 suzdržana izglasao je Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Da bi uredba mogla stupiti na snagu, mora je još odobriti Vijeće Europske unije, tj. moraju je prihvatiti lideri svih država članica.

Industrija ambalaže je 2018. u Europskoj uniji ostvarila promet od 355 milijardi eura. Ambalaža postaje sve veći izvor otpada i ukupno se u EU povećala sa 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kilograma ambalažnog otpada tijekom 2021. Ako se ne uvedu dodatne mjere, očekuje se da će ta brojka porasti na 209 kilograma do 2030.

Nova pravila

“Pravila privremeno dogovorena s Vijećem uključuju ciljeve za smanjenje ambalaže (5 posto do 2030., 10 posto do 2035. i 15 posto do 2040.). Osim toga, njima se od država članica zahtijeva da osobito smanje količinu plastičnog ambalažnog otpada. Kako bi se smanjila nepotrebna ambalaža, određen je udio praznog prostora za skupnu i transportnu ambalažu te ambalažu za e-trgovinu koji ne smije prelaziti 50 posto. Proizvođači i uvoznici također će morati osigurati da težina i volumen ambalaže budu svedeni na minimum.

Od 1. siječnja 2030. određene vrste jednokratne plastične ambalaže bit će zabranjene. To su, među ostalim, ambalaže za neobrađeno svježe voće i povrće, ambalaže za namirnice i pića koja se konzumiraju u kafićima i restoranima, pojedinačna pakiranja (npr. začini, umaci, vrhnje za kavu, šećer), putna pakiranja za toaletne proizvode i vrlo lagane plastične vrećice (manje od 15 mikrona).

Kako bi se spriječili štetni učinci na zdravlje, uredba sadržava zabranu upotrebe takozvanih ‘vječnih kemikalija’ (perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari ili PFAS-ovi) iznad određenih granica u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom”, priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

U priopćenju se također ističe kako su predviđeni posebni ciljevi vezani za korištenje ambalaže za alkoholna i bezalkoholna pića te transportne, prodajne i skupne ambalaže. Krajnji distributeri pića i hrane “za van” morat će tako potrošačima omogućiti da donesu vlastitu posudu i nastojati da do 2030. ponude 10 posto proizvoda u ponovno upotrebljivoj ambalaži. Međutim, države članice mogu odobriti petogodišnje izuzeće od tih zahtjeva.

“Prema novim pravilima, sva ambalaža (osim od laganog drva, pluta, tekstila, gume, keramike, porculana i voska) morat će se moći reciklirati uz ispunjavanje strogih kriterija. […]

Do 2029. godine 90 posto jednokratnih plastičnih i metalnih spremnika za pića (do 3 litre) morat će se prikupljati odvojeno (putem sustava povratne naknade ili drugih rješenja koja osiguravaju postizanje ciljeva prikupljanja)”, navodi se u priopćenju.

Rupa u zakonu

Međutim, kao što smo već pisali, aktivisti za zaštitu okoliša ukazuju da nova europska Uredba o ambalažnom otpadu ima i jednu veliku rupu. Iako će zabraniti dio jednokratne plastične ambalaže, zabrana se neće odnositi na tzv. kompozitnu ambalažu.

U pitanju je ambalaža koja u sebi sadrži plastiku, ali i druge materijale. Takva se ambalaža mahom ne može se reciklirati i često se koristi npr. za pakiranje hrane koja se iz restorana dostavlja kupcima.

“Prema novoj definiciji, kompozitna ambalaža je ona ambalaža koja sadrži više od 5 posto nekog drugog materijala. Prag od 5 posto predstavlja rupu u zakonu, jer se prema ovome omogućava da se plastika više ne deklarira kao plastična ambalaža ako sadrži više od 5 posto drugog materijala”, pojasnili su iz splitske Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.